Naknada plaće za vrijeme bolovanja pripada radnicima i samozaposlenima koji su privremeno nesposobni za rad zbog bolesti, ozljede ili drugih okolnosti propisanih zakonom. Visina, trajanje i obveznik isplate ovise o vrsti bolovanja, osnovici osiguranja i primijenjenim limitima koje utvrđuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Tko ima pravo na naknadu plaće tijekom bolovanja?
Pravo na naknadu za bolovanje ostvaruju sljedeće kategorije osiguranika prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO):
- zaposlene osobe u radnom odnosu, službenici, namještenici te s njima izjednačene osobe
- osobe izabrane ili imenovane na dužnost (zastupnici, vijećnici, sudci)
- samozaposleni – obrtnici, slobodna zanimanja i osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost
- poljoprivrednici osigurani na temelju obavljanja poljoprivredne djelatnosti
- osobe na stručnom osposobljavanju ili prekvalifikaciji uz naknadu
Korisnici naknade za slučaj nezaposlenosti također mogu ostvariti pravo na naknadu, ali pod specifičnim uvjetima.
Kako se određuje osnovica za naknadu plaće?
Osnovica predstavlja polaznu vrijednost iz koje se izračunava naknada plaće. Način njezina utvrđivanja razlikuje se za zaposlene i samozaposlene osobe.
Za zaposlene osobe
Osnovica se utvrđuje kao prosječni iznos bruto plaće isplaćene u zadnjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupila privremena nesposobnost za rad (PNR). U obračun ulaze sve isplate – redovna plaća, dodaci, naknade – iz kojih su plaćeni doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje.
Ako radnik nije primio plaću u potpunom šestomjesečnom razdoblju, osnovica se utvrđuje prema zadnjoj isplati ili ugovornoj plaći za mjesec bolovanja, ali ne može biti viša od najniže osnovice osiguranja umanjene za obvezne doprinose i porez.
Za samozaposlene osobe
Osnovica se utvrđuje iz prosječne mjesečne osnovice osiguranja za doprinose u zadnjih šest mjeseci prije nastanka bolovanja, umanjene za zakonske doprinose, poreze i prireze.
Koliko traje naknada i tko je plaća?
Razdoblje i obveznik isplate naknade ovisni su o trajanju bolovanja te posebnim okolnostima zdravstvenog stanja radnika.
Standardno bolovanje
Poslodavac iz vlastitih sredstava isplaćuje naknadu za prvih 42 kalendarska dana bolovanja. Naknada iznosi minimalno 70% osnovice, ali poslodavac može ugovorom ili aktom utvrditi viši postotak.
Od 43. dana nadalje teret prelazi na HZZO, koji refundira poslodavcu isplaćeni iznos u roku od 30 dana od podnošenja urednog zahtjeva.
Skraćeno razdoblje za invalide rada
Za radnike – invalide rada razdoblje na teret poslodavca skraćeno je na 7 dana. Od osmog dana isplatu preuzima HZZO.
Ozljeda na radu i profesionalna bolest
U slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti naknadu u iznosu od 100% osnovice isplaćuje HZZO od prvog dana, bez gornjeg limita.
Kolika je naknada plaće za bolovanje?
Visina naknade ovisi o razlogu bolovanja, trajanju i primjeni minimalnih odnosno maksimalnih limita koje propisuje HZZO.
Minimalni i maksimalni iznosi naknade (2026.)
Od kolovoza 2025. primjenjuju se sljedeći limiti za naknade koje isplaćuje HZZO:
| Vrsta naknade | Minimalni iznos (EUR/mjesec) | Maksimalni iznos (EUR/mjesec) |
|---|---|---|
| Standardna naknada (70% osnovice) | 353,15 | 995,45 |
| Naknada 100% (uz limit) | 353,15 | 995,45 |
| Naknada 100% (bez limita) | – | Bez ograničenja |
Najniži zajamčeni iznos naknade za osiguranike sa stažem je 353,15 EUR mjesečno, što odgovara 80% proračunske osnovice. Najviši mjesečni iznos naknade na teret HZZO-a, osim u posebnim slučajevima, ograničen je na 995,45 EUR (225,5% proračunske osnovice).
Primjer izračuna standardne naknade
Radnik s prosječnom bruto plaćom od 1.500 EUR ostvario je bolovanje zbog bolesti koje traje 60 dana.
- Osnovica: 1.500 EUR
- Stopa: 70%
- Izračunata naknada: 1.050 EUR
- Primjenjuje se limit HZZO-a: 995,45 EUR mjesečno
Poslodavac isplaćuje naknadu za prvih 42 dana, HZZO od 43. dana nadalje.
Za potpuno transparentan obračun možete koristiti specijalizirani kalkulator bolovanja koji primjenjuje važeće stope i limite.
Kada naknada iznosi 100% osnovice?
U određenim slučajevima zakon propisuje pravo na naknadu u iznosu 100% osnovice, ali razlikujemo dvije skupine – s limitom i bez limita.
Naknada 100% s limitom HZZO-a (995,45 EUR/mjesec)
- bolest i komplikacije u vezi s trudnoćom i porodom
- njega oboljelog djeteta mlađeg od sedam godina
- transplantacija živog tkiva i organa u korist druge osobe (darivanje)
- izolacija kao kliconoša ili zbog zaraze u okolini
Naknada 100% bez limita
Sljedeći slučajevi osiguravaju pravo na 100% osnovice bez primjene gornjeg ograničenja:
- rodiljni dopust i rad u polovici radnog vremena tijekom rodiljnog dopusta
- dopust zbog smrti djeteta (uključujući mrtvorođeno)
- ozljeda na radu ili profesionalna bolest
- rana, ozljeda ili bolest nastala kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu (isplaćuje se iz državnog proračuna)
Njega članova obitelji
Radnik može ostvariti pravo na naknadu plaće radi njege oboljelog člana obitelji:
- Dijete starije od 7 godina: do 20 kalendarskih dana po jednoj bolesti, 70% osnovice, s limitom
- Supružnik, izvanbračni ili životni partner: do 20 kalendarskih dana po jednoj bolesti, 70% osnovice, s limitom
Naknada se isplaćuje od prvog dana, na teret HZZO-a, a odobrava se isključivo u slučaju teškog zdravstvenog stanja potvrđenog medicinskom dokumentacijom.
Kako funkcionira naknada kod dugotrajnog bolovanja?
Za bolovanja duža od 6 mjeseci primjenjuje se stupnjevani model stopa:
- 1.–6. mjesec: 70% osnovice
- 7.–18. mjesec: 80% osnovice
- Nakon 18 mjeseci: 50% zadnje isplaćene naknade (osim u zakonom određenim iznimkama)
Nakon 12 mjeseci neprekidnog bolovanja zbog iste dijagnoze, izabrani liječnik upućuje osiguranika na ocjenu radne sposobnosti kod tijela vještačenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Česte greške pri ostvarivanju prava na naknadu
Poslodavci i radnici nailaze na nekoliko tipičnih pogrešaka pri obradi i isplati naknade:
- Pogrešan izračun osnovice: zaboravlja se uključiti sve naknade iz kojih su plaćeni doprinosi
- Nepoštivanje rokova: zahtjev za refundaciju od HZZO-a mora biti podnesen u propisanom roku
- Nepotpuna dokumentacija: nedostaju izvješća liječnika ili potvrde o plaći za prethodnih 6 mjeseci
- Kriva primjena limita:Limit se primjenjuje samo na naknade na teret HZZO-a, ne i na one koje plaća poslodavac
- Zaboravljena razlika između skupina 100% naknada: neke su limtirane, druge nisu
Kako ostvariti pravo na naknadu?
Postupak ovisi o tome tko isplaćuje naknadu.
Naknada na teret poslodavca (1.–42. dan)
- Radnik dostavlja poslodavcu izvješće izabranog liječnika o privremenoj nesposobnosti za rad (službena tiskanica HZZO-a dostupna na njihovoj mrežnoj stranici).
- Poslodavac obračunava i isplaćuje naknadu zajedno s plaćom ili zasebno, ovisno o internom procesu.
- Naknada se obračunava prema satnici i stvarnom broju sati odsutnosti.
Naknada na teret HZZO-a (od 43. dana)
- Poslodavac i dalje isplaćuje naknadu radniku.
- Poslodavac podnosi zahtjev HZZO-u za refundaciju isplaćenog iznosa, prilaže dokumentaciju (izvješća liječnika, potvrdu o plaći za prethodnih 6 mjeseci).
- HZZO refundira poslodavcu isplaćeni iznos u roku od 30 dana od zaprimanja urednog zahtjeva.
U nekim slučajevima (npr. rodiljni dopust) HZZO može izravno isplaćivati naknadu osiguraniku, bez posredovanja poslodavca.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Koji je uvjet prethodnog osiguranja za punu naknadu HZZO-a?
Da bi osiguranik ostvario pravo na naknadu u punoj visini propisanoj ZOZO-om (70% ili 100% osnovice, ovisno o razlogu), mora imati ostvaren staž osiguranja u HZZO-u prije dana nastanka bolovanja – na temelju radnog odnosa, obavljanja djelatnosti ili primanja naknade plaće. Ako ovaj uvjet nije ispunjen, naknada se može isplatiti u znatno nižem iznosu ili se pravo uopće ne stječe.
Može li poslodavac isplatiti višu naknadu od zakonskog minimuma?
Da. Poslodavac može ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom odrediti naknadu višu od zakonskog minimuma (70% osnovice), primjerice 80% ili 100%. U tom slučaju razliku do zakonskog iznosa snosi poslodavac iz vlastitih sredstava.
Što ako radnik nije primio plaću u zadnjih 6 mjeseci?
Ako radnik nije primio nijednu plaću ili samo jednu plaću u prethodnih šest mjeseci, osnovica se utvrđuje prema zadnjoj isplati ili prema plaći koja pripada za mjesec bolovanja prema ugovoru o radu. Takva osnovica ne može biti viša od najniže osnovice osiguranja umanj
